Hrvatski grad u bogatoj Slavoniji na rijeci Savi prvi put spominje se u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV 1244. godine kao villa Broid – utvrđeno naselje u posjedu plemića Berislavića Grabarskih, ali njegovi temelji postavljeni su davno prije. Povoljan geografski položaj, ugodna kontinentalna klima, plodno tlo i blizina rijeke uvjetovali su naseljenost ovog kraja još u prapovijesno vrijeme. Na prijelazu stare u novu eru utjecaj Rima širi se i na panonski prostor nastanjen ilirskim plemenima. Na raskrižju putova koji su prolazili dolinom Save od Rima na istok, na mjestu današnjeg Slavonskog Broda gradi se rimska Marsonia čiji su tragovi sačuvani do danas.

  Uspostavom ugarske vlasti od 12. st. U Brodu i Brodskom Posavlju utvrđuju se feudalni odnosi. Srednjovjekovna Slavonija 1536. godine postala je dio Turskog carstva i u njegovom sastavu ostala je gotovo 150 godina. Turska dominacija okončana je 1691. godine kada austrijska vojska osvaja Slavoniju, pa tako i Brod. Posljednja tri desetljeća 19. st. Grad je znatno izmijenio svoj izgled. Izgradnjom mosta preko Save i željezničkih pruga Brod dobiva važnu prometnu ulogu. Broj stanovnika naglo se povećava, grad se širi, izgrađuju se palače europskog standarda.

Kino "Hrvatski Dom"

  Početkom 20. St. Brod prerasta u industrijsko – prometno središte i razvija se u zaokruženu i definiranu urbanu sredinu. Naredbom Ministarstva unutarnjih poslova Kraljevine Jugoslavije od 29. svibnja 1934. Brod na Savi morao je promijeniti ime u Slavonski Brod. Za vrijeme 2. svj. rata grad je teško stradao. Bombardiran je čak 28 puta pa je iza Zadra Brod najbombardiraniji grad na prostoru bivše Jugoslavije u razdoblju 1941- 1945. Poslije dugih desetljeća življenja u “ bratstvu i jedinstvu” i strahovitih razaranja koja je pretrpio u domovinskom ratu 1991 – 1992., Brod se postupno oporavlja i obnavlja s velikim htijenjem da se prometno, gospodarski i kulturno čvrsto poveže s ostalim dijelovima Hrvatske.